|
Dobrodošli na Nutricionisti.org
|
Visok krvni pritisak- hipertenzija |
|
|
|
|
Napisao Jasna Anđelković
|
|
petak, 25 jun 2010 08:10 |
|
Porast pritiska krvi na zidove krvnih sudova prestavlja normalnu reakciju na stres i fizičku aktivnost. Ako pritisak postane trajno povišen (hipertenzija) može da umara srce i krvne sudove, povećavajući opasnost od bolesti krvotoka, srčanog i moždanog udara.
Visok krvni pritisak je češći kod muškaraca nego kod žena, a najčešći je posle srednjih godina. Krvni pritisak se beleži u dve vrednosti: sistolni (pritisak krvi koja prelazi u srce u aortu) i dijastolni (pritisak koji nastaje kada se srčane komore opuštaju između otkucaja). Normalan pritisak obično je niži od 140/90 mHg. Pritisak varira s godinama, ishranom, stepenom aktivnosti, emocijama i stepenom opuštenosti u vreme merenja.
|
|
Poslednje ažurirano petak, 25 jun 2010 08:43 |
|
Opširnije...
|
|
|
Napisao Jasna Anđelković
|
|
ponedeljak, 07 jun 2010 12:25 |
|
Tokom starenja gustina gostiju prirodno se smanjuje zbog postepenog gubitka minerala iz koštanog tkiva. Izrazit gubitak koštane mase - stanje koje se zove osteoporoza - izaziva slabost i lomljivost kostiju. Ovo stanje je češće kod starijih žena, zbog hormonskih promena posle menopauze, ali mogu ga dobiti i muškarci.
Osteoporoza često nema simptoma dok ne dođe do preloma prilikom pada. Može se pojaviti bol u leđima ako kičmeni pršljenovi oslabe i uruše se. Drugi znaci osteoporoze su klimanje zuba, gubitak visine i kifoza (preterana zakrivljenost gornjeg dela kičme). Merenje gustine kostiju može da otkrije ozbiljnost osteoporoze. Osim menopause, važni faktori rizika za nastanak osteoporoze su sitne kosti, premala telesna težina i neaktivnost. Preterano uzimanje alkohola, loša ishrana i pušenje takođe povećavaju rizik. Ovi faktori izazivaju manju gustinu kostiju, a može se desiti i da kosti mlađe osobe ne dostignu potecijalni vrhunac snage. Ako se gustina kostiju ne razvije u potpunosti, prirodna demineralizacija koja prati starenje nastupiće ranije i osoba ce u mlađem dobu biti sklona osteoporozi.
Osteoporoza može da ima i genetske uzroke. Drugi faktori rizika mogu biti dijabetes, bolesti štitne žlezde i neki lekovi koji se dobijaju na recept, naročito kortikosteroidi i antikonvulzivi.
|
|
Poslednje ažurirano nedelja, 13 jun 2010 10:25 |
|
Opširnije...
|
|
Saveti za zdravo mršavljenje |
|
|
|
|
Napisao Dragana Mihajlović
|
|
četvrtak, 28 januar 2010 21:48 |
- Uvek doručkujte
- Započnite dan svežim voćem ili ceđenim sokom
- Ne propuštajte obroke
- Jedite sporije
- Uključite dovoljno namirnica sa biljnim vlaknima u ishranu
- Probajte novi oblik obroka – piletina ili riba sa salatom i varivom od povrća, obrok započnite sa supom, sveža salata obavezna
- Jedite pasulj, posebno pečen
- Izbegavajte beli hleb i peciva, uzimajte crni, integralni, ražani ili beskvasni
|
|
Poslednje ažurirano četvrtak, 28 januar 2010 21:51 |
|
Opširnije...
|
|
|
Šećerna bolest - Diabetes mellitus i ishrana |
|
|
|
|
Napisao Jasna Anđelković
|
|
ponedeljak, 03 maj 2010 21:25 |
|
Šećerna bolest se javlja kada ćelije pankreasa ( gušterača ) ne uspevaju da luče dovoljno insulina-hormona koji reguliše nivo šećera u krvi.
Usled nedovoljnog lučenja insulina ili njegove nedelotvornosti dolazi do poremećaja metabolizma ugljenih hidrata, masti i belančevina sa povećenjem nivoa šećera u krvi hiperglikemije na gotovo svim organima.
Postoji čitav niz važnih faktora u nastanku ove ozbiljne bolesti, čija je uloga u manjoj ili većoj meri rasvetljena i na njih treba ukazati. To su: nasleđe, virusi, ishrana i gojaznost, hormoni, bolesti i stres.
Ljudi koji imaju šećernu bolest moraju biti edukovani (obučeni) o problemu svog zdravlja. Zbog toga je njihova obaveza i potreba da što više saznaju o svojoj bolesti.
|
|
Poslednje ažurirano nedelja, 13 jun 2010 10:25 |
|
Opširnije...
|
|
Deset načina da ishranu obogatite povrćem |
|
|
|
|
Napisao Dragana Mihajlović
|
|
četvrtak, 28 januar 2010 21:31 |
|
1. Služite ga direktno. Za večeru uvek iznesite tanjirsirovog povrća na sto. Dobar izbor su krastavci, paradajz, šargarepa, celer i zelene paprike. Razmotrite ideju o različitom umaku svako veče: ljuti umak, umak od začinskog bilja, kiseli umak, prorasirani plavi sir i mleko. Garantujemo: tanjir sirovog povrća gotovo uvek se pojede. Svako uživa u hrskavosti i svežini.
2. Jedite salatu svako veče. Šaka seckanog povrća, nekoliko trešnjastih paradajza, nekoliko krišaka krastavaca ili jabuke, i dobićete divnu, zdravu salatu za tren oka. To je sjajan način da počnete bilo kakvu večeru.
|
|
Poslednje ažurirano četvrtak, 28 januar 2010 21:48 |
|
Opširnije...
|
|
|
|
|
|
|
Strana 2 od 5 |
|
|
Ko je na vezi?
Imamo 6 gostiju na mreži
|