|
Dobrodošli na Nutricionisti.org
|
Napisao Dragana Mihajlović
|
|
ponedeljak, 03 septembar 2007 22:02 |
UvodO pravilnoj ishrani, koja donosi zdravlje, poboljšanja mentalnih sposobnosti, produžuje životni vek, povećava snagu i izdržljivost, oduvek se govorilo. U našem vremenu, vremenu kada mnoge bolesti koje ranije skoro da nisu bile poznate ili su se javljale kod veoma ograničenog broja ljudi, poprimaju gigantske razmere, naročito u tzv. razvijenim zemljama, a bolesti koje smo smatrali iskorenjenim, sada se sve češće javljaju u izmenjenom, težem za lečenje, obliku, sve više ljudi shvata da njihovo zdravlje najvećim delom zavisi od njihovih životnih navika. Određene navike u životu, a jedna od najznačajnijih je ishrana, mogu stvoriti snažne predispozicije ka različitim bolestima, a takođe imaju moć da ih spreče, smanje ili otklone. (4) Kao viši dijetetičar – nutricionista, u današnjem vremenu punom novih tehničkih dostignuća, smatram da se moramo temom ishrane baviti na različite načine, kako bi se stanovništvo upoznalo sa osnovnim pojmovima i pružili korisni saveti o pravilnoj ishrani. Zato izradu web prezentacije vidim kao idealan način da se pravilna ishrana približi opštoj populaciji. |
|
Poslednje ažurirano subota, 08 septembar 2007 17:42 |
|
|
Gubitak pamćenja i ishrana |
|
|
|
|
Napisao Jasna Anđelković
|
|
petak, 16 jul 2010 10:02 |
|
Svi smo mi ponekad zaboravni, naročito kad smo pod stresom i imamo puno briga ili problema. Osim toga gubljenje kratkoročnog pamćenja postaje češće u srednjim godinama. Ako često zaboravljate gde ste nešto ostavili ili ne možete da se setite nečijeg imena, možda bi trebalo da se naučite kako da poboljšate pamćenje. I jednostavne promene načina života mogu mnogo da znače. Gubitak pamćenja kod starijih osoba možda je posledica slabije prokrvljenosti mozga i nedostatka mentalne stimulacije. Ali ima i drugih uzroka slabijeg pamćenja – anemija, nedovoljna aktivnost štitne žlezde, depresija i sindrom hroničnog umora, loša ishrana ili preterano uzimanje alkohola. Kod starijih osoba jedan je od mogućih uzroka je i Alchajmerova bolest.
|
|
Poslednje ažurirano petak, 16 jul 2010 10:07 |
|
Opširnije...
|
|
Napisao Dragana Mihajlović
|
|
petak, 25 jun 2010 08:47 |
|
Osobe koje boluju od epilepsije trebaju da imaju normalnu zdravu ishranu. Preporučuje se smanjeni unos tečnosti i soli. Dobra je laktovegetarijanska ishrana u kojoj se nalaze mleko, testenine, pirinač, povrće, voće i male količine mesa. Tvrdo kuvana jaja i čokoladu ne trebaju epileptičari da uzimaju, posebno ne deca jer mogu izazvati alergijske reakcije, pa tako isprovocirati napade.
Žitarice – proizvode od celog zrna žita, ražani, crni integralni hleb i peciva, integralne testenine, presovane žitarice-pahuljice, bez veštačkih boja i aditiva. Mali porcija u toku dana ovakvih proizvoda jer se količina ugljenih hidrata mora smanjiti, a ovi proizvodi su bogati njima.
|
|
Poslednje ažurirano petak, 25 jun 2010 09:00 |
|
Opširnije...
|
|
|
Prisustvo glutena u namirnicama |
|
|
|
|
Napisao Dragana Mihajlović
|
|
petak, 25 jun 2010 08:51 |
|
Gluten se ne nalazi samo u namirnicama napravljenim od žitarica (pšenice, ječma, raži i ovsa). Gluten se skriva svugde i ne pod nazivom gluten, nego pod raznim nazivima i oznakama. Čak ima proizvoda gde se u opšte neće spominjati na deklaracijama.
Pod pojmom namirnica podrazumeva se sve ono što se koristi kao hrana i piće, u prerađenom ili neprerađenom obliku, kao i začini, boje i druge materije koje se dodaju namirnicama radi konzervisanja, poboljšanja izgleda, mirisa ili ukusa, obogaćivanja i slično.
Uobičajeno je da se namirnice svrstavaju u grupe, pošto to značajno olakšava rad pri sastavljanju obroka. Za praktične potrebe najbolje odgovara podela na osnovu njihove biološke vrednosti, pošto se u tom slučaju namirnice svrstane u jednu grupu mogu međusobno zamenjivati.
|
|
Poslednje ažurirano petak, 25 jun 2010 09:08 |
|
Opširnije...
|
|
Visok krvni pritisak- hipertenzija |
|
|
|
|
Napisao Jasna Anđelković
|
|
petak, 25 jun 2010 08:10 |
|
Porast pritiska krvi na zidove krvnih sudova prestavlja normalnu reakciju na stres i fizičku aktivnost. Ako pritisak postane trajno povišen (hipertenzija) može da umara srce i krvne sudove, povećavajući opasnost od bolesti krvotoka, srčanog i moždanog udara.
Visok krvni pritisak je češći kod muškaraca nego kod žena, a najčešći je posle srednjih godina. Krvni pritisak se beleži u dve vrednosti: sistolni (pritisak krvi koja prelazi u srce u aortu) i dijastolni (pritisak koji nastaje kada se srčane komore opuštaju između otkucaja). Normalan pritisak obično je niži od 140/90 mHg. Pritisak varira s godinama, ishranom, stepenom aktivnosti, emocijama i stepenom opuštenosti u vreme merenja.
|
|
Poslednje ažurirano petak, 25 jun 2010 08:43 |
|
Opširnije...
|
|
|
|
|
|
|
Strana 1 od 4 |
|
|
Ko je na vezi?
Imamo 5 gostiju na mreži
|